subota, 9. prosinca 2017.

Pozitivna strana otpada - cirkularna ekonomija!


Živimo po principu “uzmi, izradi, konzumiraj i baci” i tako neprestano, kao da na Zemlji izrastaju, kao gljive poslije kiše, neograničeni i lako dostupni resursi, a tamo negdje daleko i bez utjecaja na naše živote su nepregledne rupe bez dna koje služe za silni otpad koji stvaramo. Održavanjem sadašnjeg modela linearnog gospodarstva 90 posto sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji postaju otpad prije nego proizvod iz tvornice dođe na tržište, a 80 posto  proizvoda baca se u prvih 6 mjeseci života.

Vrijeme je da promislimo o otpadu koji stvaramo!

Usmjerimo pogled na prirodu koja uvijek ima najsavršenije rješenje! Oponašajući ekosustav, gdje se ništa ne baca, iskorištava se već upotrijebljeno, postižemo sasvim drugačiji ekstrem od onog na koji smo naučili, a to je da otpad u obliku koji mi poznajemo NE POSTOJI!!
Naime, koncept ekonomije 21. stoljeća, tj. koncept kružnog gospodarstva počiva na principu „uzmi- napravi- popravi- obnavljaj- recikliraj- ponovno upotrijebi“, a ono što daje za uzvrat je produljen životni vijek proizvoda, nepostojanje otpada, očuvanje okoliša, nastanak novih poslovnih modela, a samim tim i nova rada mjesta i novi profit, te gospodarski rast nezavisno od potrošnje resursa. Kružno gospodarstvo promatra se kao praktično rješenje za krizu resursa planeta jer bi jamčilo njihovu trajnu reciklažu.

„Deset tisuća tona otpada bacanjem na odlagališta stvara jedno radno mjesto, reciklažom se stvara 36, a popravkom ili prenamjenom čak 296 radnih mjesta. Riječ je o konceptu koji bi prema procjenama na razini EU do 2030. u sektoru otpada stvorio oko 600 tisuća radnih mjesta.“ navedeno je u tekstu Jasmine Trstenjak pod nazivom Pet stvari koje trebate znati o kružnom gospodarstvu.

Cirkularna ekonomija može smanjiti emisiju štetnih plinova u atmosferu za 70% do 2030. godine„ naslov je teksta iz „theguardiana“ koji govori o beneficijama ovog revolucionarno drugačijeg pristupa cjelokupnom gospodarskom procesu, koji osim što se odnosi na domenu održivog iskorištavanja rasursa, te predstavlja puno više od same reciklaže, od društva zahtjeva socijalno odgovornije i uravnoteženije vođenja ekonomije na globalnoj razini.



Da bi preslika kružnog sustava prirode mogla biti primijenjena u sadašnjem  ekonomskom sustavu koji stvara brda i planine otpada istih onih materijala koji će nam uskoro nedostajati nužna je promjena svijesti društva u odnosu na tržište i kapital, mijenjanje cjelokupnog funkcijoniranja gospodarskog sustava, smanjenje otpada kroz poticanje ekodizajna, stvaranje sustava za preradu, popravku, ponovnu uporabu već ranije iskorištenih resursa, makreting novih proizvoda i sl.  Puno jednostavnije za reći nego uraditi, ali nikako nije nemoguće već nužno potrebno! 
Praktične primjere uspješnosti ovakvog sustava imamo u gradovima najmnogoljudnijih zemalja kao što su Kina i Indija.
Države našeg regiona se na žalost još uvijek kreću nesigurnim dječijim koracima u ovoj domeni jer smo tek na početku koji najprije zahtijeva funkcionalan sustav upravljanja otpadom - primarnom i esencijalnom karikom kako bismo mogli uspostaviti sistem separacije otpada i maksimalne iskorištenosti resursa.  Možda je teško  pričati o kružnom gospodarstvu u državama gdje najprije trebamo naučiti da se smeće baca u kantu za smeće, a gdje je kružna ekonomija  još uvijek samo nerazmuljiv i nebitan termin koji se tu i tamo kroz vladine buduće planove razrađuje i donosi, kao i u većini drugih stvari, samo radi  zadovoljavanja Europe.  
Ipak, odlična vijest je da je koncept kružne ekonomije neminovan, jer je ugrađen u  europske propise koje sve države kandidati za članstvo u EU moraju usuglasiti i implementirati u svoje zakone. 
Stići će nas do 2020. godine, ako mislimo u Europu!


Nema komentara:

Objavi komentar